Osnovna škola Čazma

Božić je najpoznatiji kršćanski blagdan i svi uživamo u kićenju bora, paljenju lampica te božićnim pjesmama. Saznajte kako je nastao običaj kićenja bora te još mnoštvo drugih manje poznatih božićnih činjenica.

Kako je nastao običaj kićenja bora?

U Njemačkoj u srednjem vijeku su Nijemci kitili tzv. rajsko drvo s jabukama, popularno u predstavi o Adamu i Evi koja se održavala 24. prosinca. Dugo vremena nakon toga drvce se počelo kititi drugim, ukrasnim predmetima.

Božićno drvo, koje je zeleno cijele godine, simbol je nade i vječnog života kršćana. Vrh drva gleda prema raju, a zvijezda koja se stavlja na vrh drva simbol je zvijezde koja je vodila tri kralja do Betlehema. Svijetla na božićnom drvu predstavljaju Isusa i njegovo svijetlo.

Kad su izumljene prve božićne lampice?

Tri godine nakon što je Thomas Edison izumio žarulju 1879. godine, Edward H. Johnoson, Edisonov suradnik, napravio je prve božićne žaruljice i ponosno ih objesio u svom stanu u New Yorku, gdje su izazvale pravu senzaciju. Nekoliko godina kasnije počela je masovna proizvodnja božićnih lampica.

Na koliko se misa ide na Božić?

Iako će većina vas uživati u snovima u toplini svog kreveta, vaši će bake i djedovi možda razmišljati o tome kako se organizirati da stignu na čak tri mise, koje se tradicionalno održavaju na Božić.

To su polnoćka, zatim rana jutarnja misa (zove se pastrica, zornica ili mala misa), na kojoj se obično ide na pričest, te treća misa - poldanica ili vela misa.

Koja je najprodavanija božićna pjesma ikada?

'White Christmas' Binga Crosbyja!

Koji je naj božićni film?

Vjerojatno najomiljeniji film koji vezujemo uz božićne blagdane je klasik Franka Capre iz 1946. godine 'Život je lijep' (It's a Wonderful Life) s Jamesom Stewartom u glavnoj ulozi. To je priča o čovjeku iz idiličnog gradića Bedford Fallsa koji je nezadovoljan svojim životom, a zapravo ne shvaća da mu je život lijep. Zato ga posjećuje jedan anđeo...

Gdje je nastala biljka božićna zvijezda?

U vrijeme božićnih blagdana u skoro svakom domu nalazi se biljka euforbija, popularnija kao božićna zvijezda. Nađena je u Meksiku 1834. godine. U prirodi, to je grm koji raste i do pet metara, a sredinom 20. stoljeća američki znanstvenici su razvili verziju ove biljke koja može živjeti u sobnim uvjetima.

Božićna zvijezda treba dosta svjetla, a temperatura mora biti bar 12, najviše oko 25 Celzijevih stupnjeva. Biljka zahtijeva veliki postotak vlažnosti u zraku, pa je treba prskati svaki dan. Ako joj listovi počnu žutjeti, a zatim otpadnu i osuše se, razlog tome je visoka temperatura u prostoriji, suh zrak i pretamno mjesto na kojem se nalazi. Ako cijela biljka klone, kriv je propuh, te je valja maknuti na neko pogodnije mjesto.

Zašto se prije Božića sije pšenica?

Običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti kod katolika dio je božićne tradicije. Sam običaj pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine.

Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je, osim uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje.

      

Što simbolizira božićni vijenac?

Božićni vijenac svojim nas oblikom podsjeća na krunu od trnja koju je nosio Isus. Zelenilo vijenca simbol je vječnog života kršćana, a vijenac je ukrašen crvenim trakama koje označavaju svečanost blagdana.

Kada su se počele slati božićne čestitke?

Izum božićnih čestitaka-razglednica pripisuje se grofu Nikoli Monte Mellini, koji je godine 1709. napisao neke stihove i rečenice s lijepim željama i čestitkama, pa ih poslao rodbini i znancima. Ova zamisao bila je prihvaćena, ali se proširila tek u sljedećem stoljeću, kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s božićnim crtežima.

Kad se pojavio Djed Božičnjak sa svojim sobovima?

Thomas Nast nacrtao je Djeda Božićnjaka u ilustraciji 3.01.1863, za izdanje novina Harper's Weekly. To je prvi prikaz današnjeg izgleda Djeda Božićnjaka.


Djed Božićnjak Thomasa Nasta

Moderna priča o djedu nastala je pak nakon publikacije pjesme "A Visit From St. Nicholas" (poznatiju kao "The Night Before Christmas"), u kojoj se prvi put spominju njegovi sobovi (Rudolph, Dasher, Dancer, Prancer, Vixen, Comet, Cupid, Donder i Blitzen) koji vuku saonice noć uoči Božića.

Boje njegova kostima se mijenjala, dok crvena nije popularizirana nakon što se pojavio u takvome na božićnoj čestitki i u dječjoj knjizi L. Frank Bauma Život i avanture Djeda Božićnjaka, 1902.

Prikaz djedice zacementiran je slikom Haddon Sundbloma za Coca-Cola reklamnu kampanju. Popularnost takvog lika stvorila je urbanu legendu da je Santa Claus proizvod Coca-Cole.

Što naravno nije istina, sam izgled proizlazi i iz ruske tradicije koja ga prikazuje obučenog u crveni kaput, krznene čizme, što je logično za jednu tako hladnu zemlju, sama crvena boja povezana je uz biskupski plašt sv. Nikole. Tijekom vremena Santa se mijenjao, u sebi zadržavajući atribute folklora raznih zemalja. Tako neki znanstvenici sugeriraju kako su moderni atributi Djeda Božićnjaka proizašli iz onih sibirskog šamana koji je za vrijeme zimskog festivala ulazio u kuće kroz dimnjake i ostavljao gljive žarko crveno-bijele boje, koje su ljudi vješali na kamin, gljive su povezane i sa sobovima koji su ih jeli, a sam šaman mogao je i letjeti.

Ali kako god da izgledao ili se zvao, Djed Božićnjak u sebi nosi isti duh, duh Božića?