preskoči na sadržaj

Osnovna škola Čazma

Login
Tražilica
Uspostava sustava razvoja

Točno vrijeme ...

Brojač posjeta

 

web counter
 
Događanja u školi...

 

 

Izdvojeni linkovi

Pravilo donjeg rublja

Sigurnost na Internetu

   Djeca, prijatelji u prometu

Face to face

Monografija

 
             
 

''Znanje je blago koje svog vlasnika svugdje prati.''

« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Anketa
Web stranicu naše škole posjećujem:





Časopis Bug
Vijesti @ Games Master
22.08.2017. 12:34
Najavljen Age of Empires 4
Microsoft je potvrdio da se poznati RTS serijal Age of Empires nastavlja sa službenom najavom četvrtog nastavka serijala

21.08.2017. 21:39
Final Fantasy XV stiže na PC
Square Enix i Nvidia su potvrdili da uspješni JRPG Final Fantasy XV iduće godine napokon stiže na PC

Sportske vijesti
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Vijesti
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Arhiva naših vijesti

 

Naša web stranica ušla u TOP 10!!!

 

Školski odbor

Popis lektire

Eko kutak

Važni dokumenti

 


    

       

       

 

CARNet Online enciklopedija

  

 

 

 

 

 

 

Slobodno vrijeme ...

      

        

               

              

              

   

       

     

      

       

 

Građanski odgoj i obrazovanje (GOO)

Poticanje građana, naročito mladih ljudi, da se aktivno uključe u društveni i politički život je politički prioritet kojem odnedavno raste važnost i na nacionalnoj i na europskoj razini. Tako su, primjerice, društvene i građanske kompetencije ubrojene među osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje na način na koji su ih utvrdili Vijeće i Europski parlament 2006. godine. Promicanje aktivnog građanstva postalo je također jednim od glavnih ciljeva odgojno-obrazovnih sustava diljem Europe, kako i stoji u Strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i stručnog usavršavanja (ET 2020).

Građanski odgoj i obrazovanje se odnosi na one aspekte obrazovanja na školskoj razini koji učenike pripremaju da postanu aktivni građani tako što se osigurava da steknu potrebna znanja, vještine i stavove kojima mogu pridonijeti razvoju i dobrobiti društva u kojem žive. Definicija ne obuhvaća samo poučavanje i učenje u učionici već i praktična iskustva koja se stječu kroz školski život i aktivnosti u zajednici.

Posljednjih godina građanski odgoj i obrazovanje je očigledno dobilo na važnosti u nacionalnim kurikulumima diljem Europe. Zaista, sve države u svojim sl užbenim dokumentima naglašavaju važnost stjecanja društvenih i građanskih kompetencija, a to se odnosi na sve školske razine. Ipak, način na koji se provodi građanski odgoj i obrazovanje, razlikuje se od države do države. Općenito se može razaznati tri glavna pristupa, koji se često kombiniraju:

1) Građanski odgoj i obrazovanje kao samostalan predmet: u 20 odgojno-obrazovnih sustava (tri više nego 2005. godine) građanski je odgoj i obrazovanje obvezni zasebni predmet, čije izvođenje ponekad počinje već na primarnoj razini odgoja i obrazovanja, ali češće na sekundarnoj. Unutar ovog pristupa trajanje poučavanja jako varira ovisno o državi, od jedne godine u Bugarskoj i Turskoj do 12 godina u Francuskoj.

2) Integriranje građanskog odgoja i obrazovanja u šira predmetna/kurikulumska područja: Bilo da ga se poučava kao zaseban predmet ili ne, građanski odgoj i obrazovanje sastavni je dio kurikuluma drugihpredmeta u velikoj većini država. Takvo integriranje može se, primjerice, odvijati u obliku nastavnih blokova o kojima se odlučuje na razini škole (kao što je to slučaj u Češkoj Republici). Predmeti u kojima je integriran građanski odgoj i obrazovanje uglavnom pokrivaju društvene znanosti, povijest, zemljopis, jezike, te etiku/vjeronauk.

3) Građanski odgoj i obrazovanje kao kroskurikularna dimenzija kurikuluma: Ovaj pristup koegzistira s jednim ili oba gore navedena pristupa u svim državama. Kroskurikularna dimenzija podrazumijeva da svi nastavnici doprinose provedbi građanskog odgoja i obrazovanja i s tim povezanim ciljevima, kako ih definiraju nacionalni kurikulumi. Širom Europe, javljaju se četiri glavne kategorije ciljeva u kurikulumima građanskog odgoja i obrazovanja: 1) postizanje političke pismenosti, 2) razvoj kritičkog mišljenja, analitičkih vještina, 3) i stavova i vrijednosti, te 4) poticanje aktivnog sudjelovanja u školi i/ili zajednici. Najčešće teme koje se u okviru ovog predmeta obrađuju diljem Europe tiču se poznavanja i razumijevanja društveno-političkog sustava vlastite države, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti, kao i pravičnosti i pravde. Ipak, građanski odgoj i obrazovanje nije usredotočeno samo na nacionalni kontekst. Važne uloge često pripadaju i europskoj i međunarodnoj dimenziji. (Mreža Eurydice)

Izvedbeni plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja 

Izvedbeni plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja dio je Školskog kurikula i Nastavnog plana i programa. Školski kurikul OŠ Čazma izrađen je u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju (čl. 26. i 28.) te Nacionalnim okvirnim kurikulom.  Na temelju članka 27., stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je ODLUKU O DONOŠENJU PROGRAMA MEĐUPREDMETNIH I  INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA.

Plan integriranja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti u I., II., III. i IV. razredu osnovne škole.

Osnovna

škola
 

               OBVEZNA PROVEDBA                   

Godišnji

broj sati
 

 I., II., III. i IV.   RAZRED   

Međupredmetno – u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna kultura, Glazbena kultura, strani jezici, Matematika, Priroda i društvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Vjeronauk, programi stručnih suradnika. Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego integriranje koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije.

10

 

Sat razrednika – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) – izbori za predsjednika razreda i Vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika uređene na načelima poštovanja dostojanstva svake osobe i zajedničkog rada na dobrobit svih.

10

Izvanučioničke aktivnosti – ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama sposebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijskeaktivnosti (npr. obilježavanje posebnih tematskih dana),  proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ilizajednici tehničke kulture) i druge projekte i aktivnosti.

   10
UKUPNO:   35

 

Plan integriranja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti u V., VI., VII. i VIII. razredu osnovne škole.

Osnovna škola OBVEZNA PROVEDBA Godišnji broj sati
V.
VI.
VII.
VIII.
razred

Međupredmetno – u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna kultura, Glazbena kultura, Engleski jezik, Matematika, Priroda, Biologija, Kemija, Fizika, Povijest, Geografija, Tehnička kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Informatika, Vjeronauk, Njemački jezik, programi stručnih suradnika.
Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego integriranje i koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije.

20

Sat razrednika – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) – izbori za predsjednika razreda i Vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine i razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika uređene na načelima poštovanja dostojanstva svake osobe i zajedničkog rada na dobrobit svih.

5

Izvanučioničke aktivnosti – ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijske aktivnosti (npr. obilježavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ili zajednici tehničke kulture) i druge projekte i aktivnosti.

10
UKUPNO:    35 

 

preskoči na navigaciju