https://volimbiologiju.weebly.com/
____________________________________
Web stranica za Prirodu i Biologiju
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Svi mi ponekad muku mučimo s problemima pravilnoga pisanja, naglašavanja riječi, piše li se ne ću ili neću, kada ide veliko, a kada malo slovo. Pišući domaće i školske zadaće, referate, eseje (...) sumnjamo u pogrešku ili pogrješku...
Odjel za hrvatski jezik osječkog Ogranka Matice hrvatske pokrenuo je u Hrvatskoj jedinstveni "Matični jezični telefon", a svrha mu je pomoći svima onima kojima je hrvatski u srcu i koji žele poboljšati svoje jezično znanje ili riješiti neku jezičnu dvojbu.
Jezične dvojbe možete riješiti svakoga petka od 18 do 19 sati pozivajući telefonski broj 031/283-449.
Naravno da uvijek jezične nedoumice možete rješavati i uz pomoć Vaših učitelja hrvatskoga jezika: Stele Androlić, Zorice Vusić, Nikoline Mikušić i Nikolne Huđber Mesar.
Osim toga, možete i samostalno provjeriti svoje nedoumice. A gdje? U pravopisu ili na internetu!
Pravopis je skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Normativni pravopis, koji bismo svi morali koristiti kako bismo pravilno pisali, jest Hrvatski pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke te Milana Moguša.
Hrvatski jezični portal - saznajte značenje i pravilno pisanje izvedenica riječi koje vam zadaju muke!
Jezični savjetnik - mrežna stranica Jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Jezični savjeti na ovim stranicama nastali su temeljem upita koje građani i zaposlenici tvrtka, javnih i privatnih ustanova svakodnevno postavljaju službi za jezične savjete našeg Instituta.
JEZIČNI SAVJETI NA INTERNETU:
Jezični savjeti i na Facebooku!
Zanaglasnicu valja postaviti ne drugo mjesto u rečenici ili iza glagola, odnosno, iza riječi kojoj po rečeničnom smislu pripada.
Težnja da zanaglasnica dođe na drugo mjesto u rečenici u hrvatskom je jeziku toliko jaka da zahvaljujući njoj možemo zanaglasnicom rastaviti imenicu od njezinoga atributa, primjerice: Moj je sin trčao – gdje je između atributa moj i imenice sin pravilno umetnuta zanaglasnica je.
Isto je i u sljedećoj rečenici gdje zanaglasnica rastavlja ime od prezimena: Delimir je Rešicki osječki pjesnik, a August je Šenoa književnik zagrebačke sredine.
U oba je primjera zanaglasnica je na valjanom mjestu. Takvo je smještanje zanaglasnice mnogima neobično, a to će biti zbog toga što ne pripada našemu uobičajenomu razgovornomu jeziku, nego brižnije njegovanomu književnomu.
Običnije je, ali isto tako pravilno, zanaglasnicu postaviti iza svojega glagola, odnosno, iza riječi kojoj po rečeničnom smislu pripada. Tako bi smještena zanaglasnica gornju rečenicu učinila nešto običnijom, ali još uvijek pravilnom: Delimir Rešicki osječki je pjesnik, a August Šenoa književnik je zagrebačke sredine.
Ipak najčešće zanaglasnicu postavljamo baš na ono mjesto na koje nikako ne bi trebala doći – ispred svojega glagola, odnosno, ispred riječi kojoj po rečeničnom smislu pripada. Tako je smjestiti zanaglasnicu pogrješno i nepravilno, a rečenice nam nikako ne bi trebale ovako glasiti: *Delimir Rešicki je osječki pjesnik, a August Šenoa je književnik zagrebačke sredine.
Zanaglasnicu možemo smjestiti na drugo mjesto u rečenici: Sestra će Marija doći k nama.; dobro je smjestiti je iza svojega glagola ili pripadajuće joj riječi: Sestra Marija doći će k nama.; a nikako ne bi trebala biti smještena ispred glagola ili pripadajuće joj riječi: *Sestra Marija će doći k nama. Između prvih dviju mogućnosti možemo birati, ali treću nikako ne valja izabrati jer je s gledišta reda riječi posve nepravilna.
Savjet napisala: Sanda Ham