Osnovna škola Čazma
https://volimbiologiju.weebly.com/
____________________________________
Web stranica za Prirodu i Biologiju
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Ekologija je prirodna i najdiscipliranija nauka, koja gradi svoje temelje u biologiji, kemiji, geografiji, geologiji, fizici i matematici. U zadnje vrijeme, informatika igra veliku ulogu u sintezi i prikupljanju ekoloških podataka. Ekologija potiče od grčkih riječi oikos: dom i logos: riječ, znanost. Ekologija je znanost o životnoj okolini koja proučava odnose između živih bića, sredine u kojoj živa bića žive, te čime se hrane. Pojam ekologija je uveo Haeckel 1866. godine. Ekologija pokušava naći odgovor i rješenje brojnim problemima okoliša koji nas sve više okružuju. Nažalost, mnogi od njih su ljudskog porijekla.
Globalno zatopljenje, prijevozna sredstva, termoelektrane i sagorijevanje fosilnih goriva su odgovorne za više od 50% zagađenja zraka. Vode i tla sadrže sve veće količine raznih metala i pesticida. Nuklearne elektrane proizvode velike količine radiaktivnog otpada, čija manipulcija i odlaganje zahtjeva vrlo precizne mjere i standarde. Istaknutiji ekološki problemi su i izumiranje mnogih životinjskih vrsta, kisele kiše... Majka Zemlja je postala vrlo ranjiva, a ako je ona ranjiva i mi postajemo ranjivi. Globalno zatopljenje je već prouzročilo ozbiljne klimatske promjene, a klimatske promjene u kombinaciji sa zagađenjem zraka i voda su odgovorne za mnoge bolesti i naravno za mnoge smrti.
Dakle, ekologija se suočava sa problemima u okolišu. Odgovori nisu uvijek jasni, jednostavni ni lagani.
Ekologija je riječ koja nikad nije bila shvaćana ozbiljno jer mnogo ljudi još uvijek misli da ekolozi i znanstvenici samo plaše ljude kada govore o rastućim ekološkim problemima. Ali nažalost, stvarnost je nešto potpuno drugačije jer se sada moramo boriti s više ekoloških problema nego ikad u povijesti čovječanstva.
Ovaj kutak namijenjen je promicanju ekološke svijesti.
I ti možeš nešto učiniti za svoj planet!
19. prosinca 1994. UN-ova Generalna skupština pozvala je vlade cijelog svijeta da 17. lipanj proglase Svjetskim danom suzbijanja nestašice vode i suša, kako bi se u ljudima probudila svijest o potrebi međunarodne suradnje u borbi protiv suzbijanja nestašice vode i suša.
Čelnici EU-a objavili su da je nužna hitna edukacija građana o štednji vode, od svakodnevnog pranja posuđa i tuširanja do velikih rashladnih uređaja. Naglašavaju kako se mora stvoriti javno mnijenje u kojem će građani u svojim razmišljanjima biti svjesni opasnosti koje im prijete kao što je to slučaj s energijom.
Istraživanja su pokazala da od nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije.
Više pod opširnije...
Europska komisija predviđa da će do 2070. godine suša biti više pravilo nego iznimka u većini zemalja EU-a. S tim jedino ne bi trebale imati problema Irska, Velika Britanija, skandinavske zemlje i sjeverna Njemačka. U posljednjih 30 godina novčana šteta uzrokovana sušom dosegnula je 100 milijardi eura, a na godišnjoj razini prosjek štete se učetverostručio.
Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petome mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode.
Situacija u svijetu je bitno drukčija. Više od 1,2 milijarde ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnoga korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode na godinu umre u prosjeku 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
