Osnovna škola Čazma - Ekološki kutak

:: Ekološki kutak

Tražilica

Škola za život

Škola za život

Uspostava sustava razvoja

I naša škola sudjeluje

u projektu Drvokod

Točno vrijeme ...

Brojač posjeta

https://volimbiologiju.weebly.com/

____________________________________

Web stranica za Prirodu i Biologiju

Učiteljica Ivana Moguš

PONUDE

Izdvojeni linkovi

Pravilo donjeg rublja

Sigurnost na Internetu

Face to face

« Studeni 2024 »
Po	Ut	Sr	Če	Pe	Su	Ne
28	29	30	31	1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	1
2	3	4	5	6	7	8

Prikazani događaji

Anketa

Jesi li zadovoljan/zadovoljna postignutim uspjehom na kraju školske godine?

Časopis Bug

Igre - Bug

21.11.2024. 13:58
Star Wars Outlaws u potpunosti ukida prisilne, nepraštajuće sekcije prikradanja
U svrhu poboljšanja igrivosti, Ubisoft je odlučio poslušati jedan od zahtjeva igrača i ukloniti prikradanje kao jedinu opciju rješavanja određenih scenarija u Star Wars Outlaws

20.11.2024. 22:41
Minecraft se uskoro seli u stvarni svijet
,,Oživljavanje Minecrafta bit će čisti užitak. Ovo je tek početak, naši su planovi izrazito ambiciozni", poručio je Scott O'Neil, izvršni direktor Merlin Entertainmenta

Vijesti

Arhiva naših vijesti

Priloženi dokumenti:
Sukob interesa.pdf

Popis lektire

Eko kutak

Korisni sadržaji

Eko kutak

Ekologija je prirodna i najdiscipliranija nauka, koja gradi svoje temelje u biologiji, kemiji, geografiji, geologiji, fizici i matematici. U zadnje vrijeme, informatika igra veliku ulogu u sintezi i prikupljanju ekoloških podataka. Ekologija potiče od grčkih riječi oikos: dom i logos: riječ, znanost. Ekologija je znanost o životnoj okolini koja proučava odnose između živih bića, sredine u kojoj živa bića žive, te čime se hrane. Pojam ekologija je uveo Haeckel 1866. godine. Ekologija pokušava naći odgovor i rješenje brojnim problemima okoliša koji nas sve više okružuju. Nažalost, mnogi od njih su ljudskog porijekla.

Globalno zatopljenje, prijevozna sredstva, termoelektrane i sagorijevanje fosilnih goriva su odgovorne za više od 50% zagađenja zraka. Vode i tla sadrže sve veće količine raznih metala i pesticida. Nuklearne elektrane proizvode velike količine radiaktivnog otpada, čija manipulcija i odlaganje zahtjeva vrlo precizne mjere i standarde. Istaknutiji ekološki problemi su i izumiranje mnogih životinjskih vrsta, kisele kiše... Majka Zemlja je postala vrlo ranjiva, a ako je ona ranjiva i mi postajemo ranjivi. Globalno zatopljenje je već prouzročilo ozbiljne klimatske promjene, a klimatske promjene u kombinaciji sa zagađenjem zraka i voda su odgovorne za mnoge bolesti i naravno za mnoge smrti.

Dakle, ekologija se suočava sa problemima u okolišu. Odgovori nisu uvijek jasni, jednostavni ni lagani.

Ekologija je riječ koja nikad nije bila shvaćana ozbiljno jer mnogo ljudi još uvijek misli da ekolozi i znanstvenici samo plaše ljude kada govore o rastućim ekološkim problemima. Ali nažalost, stvarnost je nešto potpuno drugačije jer se sada moramo boriti s više ekoloških problema nego ikad u povijesti čovječanstva.

Ovaj kutak namijenjen je promicanju ekološke svijesti.

I ti možeš nešto učiniti za svoj planet!

Očisti potok, posadi stablo, recikliraj otpad, razmisli o tome koje proizvode kupuješ. Proizvodi koji su prijateljski okolišu često na sebi imaju istaknute "eko markice" koje ga izdvajaju od ostalih proizvoda iste vrste.

Eko vijesti

Zanimljivosti o vodi

Autor: Anita Mikulandra, 19. 10. 2012.

„Ta blistava voda što teče rijekama i brzacima nije samo voda već i krv naših predaka. Prodamo li vam zemlju, morate se sjetiti kako je ona sveta. Svaki blještavi odraz u bistrini jezerske vode kazuje događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je moga oca. Rijeke su naše sestre, one nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane nam djecu. Stoga rijekama morate pružiti dobrotu kakvu biste dali svakoj sestri.“ (Pismo indijanskog poglavice Seattlea 15. američkom predsjedniku Franklinu Pierceu, 1855. g.).

Više zanimljivosti o vodi možete pročitati pod opširnije...

Vode kao opće dobro imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske“ (Zakon o vodama, čl. 3, NN 107/95)

80% oboljenja u zemljama trećeg svijeta prouzročeno je uzimanjem onečišćene vode.

Štedljivo koristite detergent. Osim novca, uštedjet ćete i zdravlje prirode jer detergenti jako zagađuju okoliš. Ili drugačije rečeno: što je vaše rublje čišće, bjelje i mirišljavije to je priroda onečišćenija, crnja i više zaudara.

Litra motornog ulja onečisti milijun litara pitke vode.

I najmanja kap iz slavine može „odnijeti“ više od 200 litara vode dnevno.

„Ako oceani umru, čovjek će umrijeti unutar pedesetak godina gladujući u visokim planinama, bez hrane i kisika“ (J.D. Davis)

Litra benzina može onečistiti 750.000 litara pitke vode.

Pitka voda dobivena desalinizacijom (uklanjanje soli iz morske vode kemijskim putem) pet puta je skuplja od vode iz uobičajenih izvora.

Već danas 1.500.000.000 ljudi nema čistu vodu za piće.

Vode su ugrožene: štetnim tvarima iz tvornica, nepročišćenim otpadnim vodama iz domaćinstva, gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, uništavanjem prirode zbog izgradnje cesta, naselja i sl., sječom šuma, kiselim kišama; ukratko: čovjekom!

Štetne tvari što ih čovjek baca u vodu dijelom mu se s hranom vraćaju za stol. Sve se vraća, sve se plaća!

„Sve što činiš Zemlji, zadesit će i sinove Zemlje [...] Zemlja ne pripada čovjeku: čovjek pripada Zemlji [...] Brinite za Zemlju kao što smo brinuli i mi [...] Čuvajte je za vašu djecu i volite je“ (Poglavica Seattle, vođa starosjedilačkog sjevernoameričkog Duwamish, 1854. g.)

Žeđ je jedna od najstrašnijih patnja i jedan od najgorih načina umiranja.

Indija godišnje gubi 73 milijuna radnih dana zbog bolesti uzrokovanih nezdravom vodom. Troškovi bolničkog liječenja i proizvodni gubitci dosežu gotovo milijardu USD.

Za kupanje u kadi troši se tri do četiri puta više vode nego za tuširanje.

Grad Zagreb leži na zalihama prvorazredne pitke vode. Uzalud. Već desetljećima se gradska vodocrpilišta zagrađuju i zatvaraju, a otvaraju se nova, udaljena od grada i manje izdašna.

Pučki zakoni ekologije: 1. Sve je povezano svime. 2. Sve mora nekamo ići. 3. Priroda zna najbolje. 4. Ništa nije besplatno.

U SAD se svake godine 900.000 ljudi zarazi mikroorganizmima iz vode, a 900 ljudi od toga umre.

Prosječno domaćinstvo priključeno na vodovod troši 170-200 litara vode po članu dnevno.

Više od polovice fosfata u našim jezerima i potocima potječe od detergenata.

Koga priroda kazni, spašava ga samo čudo.

Ako je svijet u 20. stoljeću ratovao zbog nafte, u 21. stoljeću ratovat će zbog pitke vode.

Čovjek može izdržati bez vode od pet do sedam dana.

Od ukupne vode na Zemlji čak je 97,4 posto morska voda, a samo 2,6 posto slatka voda.

Gotovo 500 velikih svjetskih rijeka je onečišćeno.

Zalihe slatke vode nisu ravnomjerno raspodijeljene – Azija je ima najviše, a Australija najmanje.

Izvor: http://www.apcp.hr/zanimljivosti_opsirno.asp?zID=34;http://www.tportal.hr/portalplus/teen/183778/sto-jos-mozda-ne-znate-o-vodi.html#.UIGjMq6o0hw

[

Povratak |

Ispiši članak | ]