Osnovna škola Čazma

Na prijedlog Academice Cravatice, Hrvatski sabor proglasio je prije nekoliko godina,točnije 2008., da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i Svjetski dan kravate, jer je na taj dan 2003. godine izvedena spektakularna instalacija "Kravata oko Arene" u Puli.

Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.

Kravata kao modni detalj datira iz 17. stoljeća, iz tridesetogodišnjeg rata, u kojem su hrvatski vojnici pristupili francuskoj kraljevskoj vojsci. Pored vojne vještine, odlikovali su se i modnim detaljem - rupcem oko vrata zavezanim u čvor. Taj se rubac ubrzo proširio kao modni detalj i preuzeo etničko ime - Cravatec (Croates - Hrvati).

Povijest kravate opisuje francuski pisac Francois Chaille u svojoj knjizi "La Grande Historie de la Cravate": "... Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. 

Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Charles II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu.

Pomoć pri vazanju kravate: