Osnovna škola Čazma

Nedavna istraživanja dokazuju da postoji bitna veza između zdravlja zuba, desni i zdravlja cijelog organizma. Dan zdravih zubi obilježio se 25. rujna. Kad jedemo hranu treba imati na umu da ujedno hranimo i bakterije koje se nalaze u našem organizmu, a to posebno vrijedi za usnu šupljinu i zube. Zubne naslage ili plak su ustvari tanak sloj bakterija (analize su pokazale da se u njima nalazi preko 5100 različitih bakterija) i ostalih materijala koji prekrivaju površinu svih naših zuba.

Kad s njima u kontakt dođu šećer i škrob iz hrane dolazi do stvaranja kiselina koje napadaju zube i do 20 minuta nakon obroka. Stalni napadi mogu oslabjeti caklinu što dovodi do propadanja zuba. Osim toga, naslage su krive za toksine koji su štetni za desni. Oštećenje zubne cakline omogućuje gubitak minerala kalcija i fosfora, dvaju najvažnijih minerala od kojih su zubi građeni. Tako počinje proces kvarenja zubi. Fluor pospješuje jačanje zubne cakline i obnavljanje zubi ponovnom ugradnjom kalcija i fosfora. Budući da hranom i vodom uglavnom ne dobivamo dovoljno fluora, moramo ga osigurati na drugi način.

Zdravlje cijele usne šupljine pravi je put k poboljšanju cjelokupnog (sistemskog) zdravlja.

Ako još uvijek mislite da ne trebate dva puta godišnje na kontrolni pregled kod zubara znajte da dvanaestogodišnjaci u Hrvatskoj u prosjeku imaju 3,5 zubnih karijesa, dok je u, primjerice, Švedskoj taj broj znatno niži. Slično je i s osobama treće životne dobi, od kojih je u Hrvatskoj više od 30% bezubo, dok ih je u Švedskoj još 2003.g. bilo samo oko 1%.