Osnovna škola Čazma

Svjetski dan nepušenja održava se svake godine 31. svibnja.  Potaknula ga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1987.  godine.

Svakogodišnji je povod za aktivnosti i priopćenja zdravstvenih organizacija i inicijativa. Osim zahtjeva za pravnu zaštitu pušača osobito na dnevnom redu stoji sudjelovanje pojedinaca i institucija u akcijama zaštitu nepušača: lijepi se plakate na razne objekte, ustanove ili u prostorije i provode se rasprave. Pokušava se motivirati pušače prestati pušiti.Ove se godine osobito obraća pozornost na štetnost duhanskog dima na zdravlje žene te je slogan ovogodišnjeg obilježavanja „Zaštitimo žene od duhanskog dima“.

Podaci WHO-a pokazuju da u svijetu danas puši više od milijarde ljudi, među kojima je 20 posto ili 200 milijuna žena. Pritom se sve više smanjuje broj muškaraca pušača a povećava broj žena koje puše. Od posljedica pušenja godišnje umre pet milijuna ljudi, među kojima je 1,5 milijun žena, no veliki broj ljudi, njih oko 600 tisuća, umire i od pasivnog pušenja, a 64 posto čine žene.

PUŠENJE KAO ČIMBENIK RIZIKA PO ZDRAVLJE

Brojne su velike studije posljednjih desetljeća ispitivale učinke pušenja na zdravlje i potvrdile da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, a isto tako i izlaganje duhanskom dimu putem pasivnog pušenja znatno doprinose oboljevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti.

Duhanski dim sadrži preko 4000 kemijskih sastojaka. Najpoznatiji nikotin neposredno u malim dozama stimulira, a u velikim inhibira živčane impulse, povećava broj otkucaja srca i povisuje krvni tlk te uzrokuje stiskanje malih krvnih žila. Dugoročno je jedan od čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti i izaziva ovisnost. Iz duhanskog katrana izolirano je pedesetak spojeva s kancerogenim djelovanjem. Pušenje je glavni čimbenik rizika za razvoj raka bronha i pluća, te raka grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.

Čestice duhanskog dima i nadražujući plinoviti sastojci oštećuju dišni sustav i dovode do kronične opstruktivne bolesti pluća.Ugljični monoksid jedan je od štetnih sastojaka duhanskog dima koji otežava normalne procese oksigenacije, budući da ima preko 200 puta veći afinitet prema hemoglobinu nego kisik, tako do 15% hemoglobina pušača može biti vezano s CO. Osobito je štetan za osobe sa srčanim bolestima i u trudnoći jer smanjuje opskrbu kisikom. Pušenje majke povezano je s povećanim rizikom pobačaja, manjom tjelesnom težinom novorođenčeta, a češći je sindrom iznenadne smrti dojenčeta.Pušenje u žena povećava rizik neplodnosti, češće su menstrualne tegobe, 2-3 godine raniji nastup menopauze što ima za posljedicu raniji početak osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila. Prema nekim autorima rizik za rak bronha i pluća je 20 puta veći u pušača nego u nepušača, rizik za koronarnu bolest srca je do 3 puta veći, a za cerebrovaskularnu bolest do 4 puta veći. I pasivno pušenje - izloženost duhanskom dimu u prostoru predstavlja opasnost za zdravlje.

Dugotrajna izloženost duhanskom dimu u odraslih nepušača povećava rizik oboljevanja od koronarne bolesti za 25 %, te 30-35 % od raka bronha i pluća.U dojenčadi i male djece izložene duhanskom dimu češće su upale respiratornog trakta, srednjeg uha, povećana vjerojatnost razvoja astme, povećana učestalost sindroma iznenadne smrti dojenčeta.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90-95% smrtnosti od raka bronha i pluća, 45-50% smrtnosti od ostalih zloćudnih novotvorina, 20-25% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 75-80% smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća.U muškaraca i žena ukupno 15% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 30% smrti od zloćudnih novotvorina vezano je uz pušenje. Prema podacima SZO danas u svijetu umire 4 milijuna ljudi godišnje od posljedica pušenja i ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja do 2030. godine umirat će 10 milijuna ljudi godišnje.

U Hrvatskoj prema procjeni HLZ od bolesti vezanih uz pušenje umire 12000-14000 osoba, a prema metodologiji SZO procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje umire 11000-12000 osoba godišnje. Isto tako prema procjenama SZO pušači zbog prerane smrti u prosjeku gube 20-25 godina od svog očekivanog trajanja života, a 50% pušača koji puše neprekidno od adolescentne dobi vjerojatno će umrijeti od bolesti izazvanih pušenjem.

Verica Kralj, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo