Osnovna škola Čazma

Prema posljednjim procjenama u Hrvatskoj, svaka četvrta osoba starija od 15 godina puši, a od posljedica pušenja godišnje umre više od 10 tisuća osoba. Čak 76% mladih u dobi od 13 do 15 godina probalo je cigaretu, a oko 10% je nastavilo pušiti svakodnevno. Najveći broj mladih počinje pušiti u srednjoj školi, međutim primjećuju se i trendovi početka pušenja krajem osnovne škole. Prema Europskom istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima (ESPAD istraživanje provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih zemalja), mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta iznad europskog prosjeka, odnosno na  trećem su mjestu. Prema istraživanju iz 2008. godine (Hrvatska zdravstvena anketa), 25,3% muškaraca i 22,4% žena u Hrvatskoj puši.

Više pod opširnije...

Koliko je otrova u cigareti?

U cigareti se nalazi 4000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo (i još to platimo). Najpoznatiji je nikotin - spoj koji uzrokuje ovisnost. Svjesno osmišljen da nas o nečemu učini ovisnima (cigareti). Zatim su tu razne vrste katrana (oko četrdeset katranskih spojeva) koje oštećuju i uzrokuju rak pluća, ali i brojne druge dišne probleme. Još neki primjeri: amonijak (koristi se kao dezinfekcijsko sredstvo u toaletima), toluen (industrijsko otapalo), ugljični monoksid (otrovni plin), kadmij (meki metal koji se nalazi u baterijama) i tako sve do brojke 4000! Osim toga, dodaju se brojne arome i aditivi kako bi ta cigareta bila prihvatljivija. Jer prva cigareta nije ni „ukusna“ ni „ugodna“.

Trenutni učinci (odnosno štose događa kad zapalimo cigaretu)?

Kod pušenja postoje trenutni i dugoročni učinci na naš organizam. Kombinacija ovih učinaka može dovesti do vrlo ozbiljnih i po život ugrožavajućih reakcija našeg organizma i bolesti. Kada zapalimo cigaretu, naš organizam se automatski „buni“: ubrzava se frekvencija srca, podiže se krvni tlak, uzbunjuje se autonomni živčani sustav, trenutno se „stežu“ krvne žile, trenutno se otežava disanje, sva tkiva osjećaju manjak kisika, narušava se fiziologija probavnog sustava.

Koji su dugotrajni učinci pušenja na organizam?

Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi arterioskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stjenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. Znamo da su kardiovaskularne bolesti i karcinomi vodeći uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta. Osim toga, pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, izrazito tešku i dugotrajnu bolest, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa,  povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav. Pušenje nepovoljno utječe i na kožu. Uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje, preuranjeno starenje kože. Smanjuje i osjet okusa i mirisa. 

Kako dolazi do ovisnosti?

Ovisnost o cigareti vrlo se brzo stvara. Kao i većina navika, počinje sporadičnim konzumiranjem, ali sporadično vodi u trajno. Prema tome, zavaravanje je da se nećemo „navući“. Ako i krenemo s idejom „samo kad izađem s društvom“ ili „samo kad smo s prijateljima“, naše tijelo (dok se mi samouvjereno samozavaravamo) postane ovisno, a naravno, uz to se, neprimjetno, ali sustavno javlja i psihička ovisnost. Jedna cigareta ili „probavanje“ nije ovisnost, ali svako daljnje konzumiranje nepobitno vodi u ovisnost i brojne zdravstvene teškoće te smanjenje budžeta! Ono što je pomalo i apsurdno u toj opasnoj i nelogičnoj navici je da konzumiranje prvih cigareta nije ugodna. Često se javlja mučnina, vrtoglavica, kašalj, drhtavica, nemir, tjeskoba, ne miriši lijepo…i  to sve zato jer se naše pametni organizam zapravo brani i buni!