https://volimbiologiju.weebly.com/
____________________________________
Web stranica za Prirodu i Biologiju
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Učenici 2.a i 2.b razreda matične škole 25. listopada 2024. bili su na izletu u Đurđevcu. Po dolasku u Đurđevac, otišli smo u Stari grad gdje su nas dočekali kostimirani Haramije izvodeći skraćeni prikaz Legende o Picokima i prezentirali povijesno oružje. Slijedio je posjet Interpretacijskom centru Picokijade u Muzeju grada Đurđevca kojeg smo razgledali uz stručno vodstvo. U Muzeju, koji se nalazi u impozantnoj utvrdi Stari grad, doživjeli smo jedinstvenu Legendu o Picokima te bogatstvo, kulturne, prirodne i povijesne baštine đurđevačkog kraja kroz inovativnu, interaktivnu i multimedijalnu interpretaciju. Posjetili smo i izložbu španjolskog slikara Joana Miro-a. Potom smo obišli Hrvatsku Saharu – mini zoološki vrt smješten na pješčanom terenu uz utvrdu Stari grad s atraktivnim devama, egzotičnim ljamama, emuima, razigranim ponijima i magarcima, patuljastim svinjama, patuljastim kozama i ovcama, peradi te konjima. Posjetili smo Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci koji je opremljen najnovijom i najmodernijom tehnologijom kojom se na multimedijalni, interaktivni i visokotehnološki način interpretira ekstatična prirodna baština Podravine i jedinstveno iskustvo fenomena Đurđevačkih pijesaka. Nakon toga otišli smo na ručak u hostel Borik, a nakon ručka kroz animatorski program Udruge Sveti Juraj djeca su se okušala u raznim renesansnim igrama (gađanje krpenjačom, gađanje lukom i strijelom, skakanje u vrećama, bacanje potkova, potezanje užeta i bacanje obruča na štapove) te su se sanjkala niz pješčane dine u koritu i plastičnim sanjkama. Obišli smo dio geografsko-botaničkog rezervata. Đurđevački pijesci su zaštićeno botaničko područje, osebujnog staništa s velikim brojem endemičkih vrsta, jedinstvene flore i faune, te vidljivim oblicima pješčanih dina. Površinom zauzimaju oko 20 hektara i dio toga je proglašen posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj, a s namjerom očuvanja osebujnosti vegetacije, gdje su se u uvjetima života na pijesku mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne vrste. Bilo nam je vrlo zanimljivo i poučno.
Učiteljica Anita Mikulandra
Nekoliko fotogafija pogledajte pod opširnije...