preskoči na sadržaj

Osnovna škola Čazma

Login
Tražilica
Škola za život

           Škola za život

 

     Uspostava sustava razvoja

 

      I naša škola sudjeluje

         u projektu Drvokod

 

Točno vrijeme ...

Brojač posjeta

 

web counter
 
 

 

https://volimbiologiju.weebly.com/

 

 

____________________________________

 

Web stranica za Prirodu i Biologiju

Učiteljica Ivana Moguš

 

 

PONUDE

 

 

 

Izdvojeni linkovi

Pravilo donjeg rublja

Sigurnost na Internetu

 

 

Face to face

« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Anketa
Jesi li zadovoljan/zadovoljna postignutim uspjehom na kraju školske godine?




Časopis Bug
Igre - Bug
16.04.2024. 12:39
Veliki skok popularnosti Fallout franšize
Premda je porast interesa definitivno bio za očekivati, na naše nemalo iznenađenje najviše se okoristio ni manje ni više nego upravo Fallout 76.

16.04.2024. 06:00
Trebaju li game developeri početi dobivati napojnice?
Baš kada pomislite da je sve pod kapom nebeskom već izmišljeno i viđeno, uvijek se pronađe netko tko će vas uspjeti uvjeriti u suprotno.

Vijesti
Arhiva naših vijesti

 

 

 

 

 

 

 

Priloženi dokumenti:
Sukob interesa.pdf

Popis lektire

Eko kutak

Korisni sadržaji

 

 

 

 

 

 

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
19. ožujka - Dan lastavica
Autor: Anita Mikulandra, 13. 3. 2015.

Kao i svake godine, pa tako i ove, lastavice se vraćaju i nagovještaju početak proljeća. Njihov povratak obilježava se 19. ožujka Danom lastavica. Ove prekrasne male ptice selice iz porodice Hirundinidae vraćaju se iz toplih krajeva u naše podneblje gdje se razmnožavaju i obitavaju veći dio godine. Više o poznatim i manje poznatim činjenicama jedne od najomiljenijih vrsta ptica naših krajeva doznajte u novom članku kolumne Biomanija.

Više pod opširnije..


Svima su nam poznata gnijezda lastavica koja nalazimo pod krovovima, mostovima i na zgradama. Gnijezda grade od blata pomiješanog sa slinom i perjem i tipičnog su zdjelastog oblika s jednim otvorom. Često ih vidimo u letu kada izvode razne manevre iz kojih možemo raspoznati lastavice kao izvrsne letače. Njihovu prehranu čine kukci pa su te vrsne letačke sposobnosti nužne za ulov kukaca u letu. Lastavice se lagano mogu prepoznati po specifičnom obliku repa, koji izgleda poput rašlji. Lastavica (foto: Wikimedia Commons)Dug rep poboljšava njihovo manevriranje u lovu na kukce, a po dužini i obliku repa možemo razlikovati i spolove. Ovaj specifični oblik repa bio je inspiracija i za imenovanje drugih vrsta životinja poput jednog od najvećih europskih leptira, lastin rep (Papilio machaon).

Lastavice koje susrećemo u našim krajevima razmnožavaju se u Europi, a zimu provode u toplijim krajevima (u Africi). Lastavica pokućarka (Hirundo rustica) jedna je od takvih vrsta i često ju susrećemo pod našim krovovima. Ovu vrstu lastavice lagano prepoznajemo po dugom repu, prekrasnom tamnomodrom perju na leđima te crvenom perju u prednjem dijelu glave i vrata i bijelome trbuhu. Mužjaci imaju duže repove koji se ženkama posebno sviđaju. Ženke biraju „zgodnije" mužjake, a to su oni s dužim repovima. Kad jednom nađu partnera, lastavice su u pravilu monogamne i zajedno sa svojim partnerom othranjuju mlade.

Parovi se nakon zimovanja u Africi vraćaju u isto gnijezdo, i to pogotovo ako su u njemu već godinu prije uspješno othranili svoje potomke. Novorođeni ptići vraćaju se i gnijezde u blizini mjesta gdje su rođeni i othranjeni. Mlade lastavice u gnijezdu (foto: Wikipedia)Iako su lastavice monogamne životinje, ženke često i nisu najvjernija bića. Naime, sklone su malim prijevarama o kojima njihovi mužjaci nemaju mnogo pojma. Kada mužjak leži na jajima, a ženka je u lovu na kukce, zna se dogoditi da lagano skrene s kursa. Mužjaci koji nemaju partnericu pare se s takvim ženkama koje poslije jaja liježu u svoja vlastita gnijezda, gdje tata na kraju uz svoju djecu othranjuje i tuđu.

Ljudi su lastavicama pridodali i razna značenja i simbole. Tako lastavice simboliziraju nadu i plodnost, a Rimljani su vjerovali da je velika nesreća naškoditi lastavici. Pomorci su nosili tetovaže lastavica koje su im davale poseban status i štitile ih na njihovim putovanjima.



Izvor: http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8671


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju