Za Slavene je Vesna imala veliku važnost, jer je pobjedom nad Moranom donosila novi život. Slavljenje i čašćenje božice Vesne održalo se u različitim oblicima kod većine slavenskih naroda, bez obzira na kasniju pripadnost kršćanstvu i monoteizmu. Slavljenje se očuvalo kroz narodne običaje, kao ostavština slavenskih obrednih svetkovina, kojima se tjerala zima (Morana) i odavala počast proljeću (Vesni).

Samo ime ekvinocij dolazi od dvije latinske riječi, aequus što znači jednak i nox što znači noć. Tako se ravnodnevica krivo prevodi jer ona zapravo znači ravnonoćje.

Još u starom Rimu, prvi dan proljeća slavio se kao početak nove godine, a davno prije Rimljana stari Kelti slavili su ovaj dan kao uskrsnuće sunca. Još i danas neopagani se okupljaju na Stonhengeu koji je konstruiran tako da u zoru, na prvi dan proljeća, sunce se uzdiže točno iznad menhira.

Tada veliko mnoštvo, koje se broji u tisućama, moli drevne druidske molitve i slavi život. Zanimljivo je kako se proslava najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, zapravo preklapa s proljetnim ekvinocijem. Tako crkve zapadnih i istočnih denominacija Uskrs računaju kao prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Potrebno je još i spomenuti kako je tipična ikonografija Uskrsa u smislu zečeva, pilića i bujanja vegetacije zapravo kopija starijih poganskih običaja Egipta, Grčke i Rima.

No, kada zapravo točno pada proljetni ekvinocij? Naime, ekvinocij se računa po strogim astronomskim kanonima, tako da kada sunce uđe u astrološki znak ovna, računa se da je počelo proljeće. Tako se može izračunati točan sat, pa ove godine proljeće počinje na već spomenuti 20. ožujka u 6 sati i 14 minuta.

Prvi dan proljeća pozdravila je i najveća svjetska internet tražilica Google prigodnim logom!