Stoga ne čudi podatak da je, u spomenutom istraživanju Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, čak 78% djece i mladih izjavilo da nema postavljena nikakva pravila o korištenju društvenih mreža.

Doista, djeca danas znaju mnogo više o korištenju tehnologije, no znati se služiti internetom ne znači nužno znati kako ga koristiti na način koji je za nas siguran i odgovoran prema drugima. Današnje generacije djece prve su koje od ranih dana odrastaju uz informacijske i komunikacijske tehnologije. Upravo zbog toga njihov je odnos prema tehnologiji vrlo intuitivan i spontan, mnogo brže svladavaju promjene i možemo od njih mnogo naučiti. Istovremeno, budući da nemaju iskustvo odrastanja bez suvremenih tehnologija, nedostaje im potrebna kritičnost te im je potrebno vodstvo i podrška. Roditeljima se stoga preporuča da na nenametljiv, ali podržavajući način pokažu interes za dječje online živote. Jednako kao što brinemo o tome što naša djeca rade na igralištu iza škole, na nama je da brinemo i što rade na virtualnom igralištu.

Imajući na umu da je spomenuto istraživanje ukazalo da 84% hrvatske djece danas pristupa računalu putem mobitela, jasno je da je dječja ponašanja na internetu nemoguće u potpunosti kontrolirati. U skladu s time su i nalazi brojnih istraživanja koji pokazuju da je zapravo važnije vodstvo, odnosno usmjeravanje dječjih online ponašanja kroz razgovor i postavljanje pravila. Temelj roditeljstva u svim pitanjima, pa tako i dječjoj sigurnosti na internetu, povjerljiv je i topao odnos roditelja i djeteta. Takav odnos stvara sigurno okruženje koje povećava vjerojatnost da će se dijete roditelju obratiti za savjet ili pomoć. Također je vrlo važno da roditelji budu svjesni znakova koji bi mogli upućivati da dijete doživljava ili čini nasilje te da budu spremni potražiti pomoć i podršku kada su zabrinuti.

Slijede najvažniji savjeti o sigurnom i odgovornom korištenju interneta, o kojima roditelji mogu razgovarati s djecom i mladima:

Zaštitite svoj profil na društvenim mrežama i drugim servisima tako da bude vidljiv samo onim osobama kojima vjerujete.

Nemojte otkrivati svoje osobne informacije osobama koje ne poznajete u stvarnom životu ili im ne vjerujete.i (pritom je važno s djetetom razgovarati o tome što se sve podrazumijeva pod osobnim informacijama).
Nemojte nikome otkrivati svoje lozinke, čak niti bliskim prijateljima.
Nemojte dijeliti na svom profilu niti slati u privatnim porukama sadržaje za koje ne biste voljeli da ih vidi širi krug prijatelja, vaši roditelji ili nastavnici (posebice fotografije ili snimke).
Budite svjesni da neke osobe ne govore istinu o sebi. Nikada ne možemo biti sigurni tko je s druge strane ekrana. Nemojte prihvaćati zahtjeve za prijateljstvom upućene od nepoznatih osoba.
Stranac na internetu je poput stranca u stvarnom životu – budite oprezni, nemojte odlaziti na susret s osobama koje ste upoznali putem Interneta.
Povremeno provjerite što o vama piše na internetu utipkavanjem svog imena i prezimena u tražilicu Google.
Uvijek razmislite dva puta o tome što objavljujete – ukoliko mislite da bi to nekoga u stvarnom životu moglo povrijediti, nemojte to činiti niti online.
Svatko od nas može pomoći da se nasilje zaustavi – ukoliko primijetite neprimjerena ponašanja prema nekome online, obavijestite odraslu osobu.

Članak autorica prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander, psiholog – psihoterapeut i Tee Brezinšćak, psiholog prenesen je sa stranica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.