Iako će razmimoilaženje u pravom i kalendarskom početku proljeća trajati još gotovo stotinu godina, astronomi, koji su po opisu posla zaduženi za računanje vremena, ne smatraju da bi u postojećem kalendaru bilo što trebalo mijenjati. Usklađivanje kalendara na kakav smo navikli s astronomskim proračunima o početku godišnjih doba unijelo bi, kažu, nepotrebnu pomutnju u dobro ustrojen model računanja vremena kakav danas imamo. Početak proljeća, kao i početak jeseni, poklapaju se s ravnodnevicom ili ekvinocijem, pojavom u astronomiji kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca nalazi se u ravnini Zemljinog ekvatora. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu točku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku točku u trenutku jesenske ravnodnevice. Od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevica pada 19. ili češće 20. ožujka. Počeci godišnjih doba se, po principu ciklusa malih promjena, ponavljaju svakih 400 godina. Dogodi se da proljeće može pasti 21. ožujka, ponekad 20. ožujka, a nekad, ali rijetko, čak i 19.ožujka. To će se, na primjer, po našim proračunima dogoditi 2096. godine, kada će proljeće početi čak dva dana prije kalendarskog.