2015-03-13 21:17:51

19. ožujka - Dan lastavica

Kao i svake godine, pa tako i ove, lastavice se vraćaju i nagovještaju početak proljeća. Njihov povratak obilježava se 19. ožujka Danom lastavica. Ove prekrasne male ptice selice iz porodice Hirundinidae vraćaju se iz toplih krajeva u naše podneblje gdje se razmnožavaju i obitavaju veći dio godine. Više o poznatim i manje poznatim činjenicama jedne od najomiljenijih vrsta ptica naših krajeva doznajte u novom članku kolumne Biomanija.

Više pod opširnije..

Svima su nam poznata gnijezda lastavica koja nalazimo pod krovovima, mostovima i na zgradama. Gnijezda grade od blata pomiješanog sa slinom i perjem i tipičnog su zdjelastog oblika s jednim otvorom. Često ih vidimo u letu kada izvode razne manevre iz kojih možemo raspoznati lastavice kao izvrsne letače. Njihovu prehranu čine kukci pa su te vrsne letačke sposobnosti nužne za ulov kukaca u letu. Lastavice se lagano mogu prepoznati po specifičnom obliku repa, koji izgleda poput rašlji. Dug rep poboljšava njihovo manevriranje u lovu na kukce, a po dužini i obliku repa možemo razlikovati i spolove. Ovaj specifični oblik repa bio je inspiracija i za imenovanje drugih vrsta životinja poput jednog od najvećih europskih leptira, lastin rep (Papilio machaon).

Lastavice koje susrećemo u našim krajevima razmnožavaju se u Europi, a zimu provode u toplijim krajevima (u Africi). Lastavica pokućarka (Hirundo rustica) jedna je od takvih vrsta i često ju susrećemo pod našim krovovima. Ovu vrstu lastavice lagano prepoznajemo po dugom repu, prekrasnom tamnomodrom perju na leđima te crvenom perju u prednjem dijelu glave i vrata i bijelome trbuhu. Mužjaci imaju duže repove koji se ženkama posebno sviđaju. Ženke biraju „zgodnije" mužjake, a to su oni s dužim repovima. Kad jednom nađu partnera, lastavice su u pravilu monogamne i zajedno sa svojim partnerom othranjuju mlade.

Parovi se nakon zimovanja u Africi vraćaju u isto gnijezdo, i to pogotovo ako su u njemu već godinu prije uspješno othranili svoje potomke. Novorođeni ptići vraćaju se i gnijezde u blizini mjesta gdje su rođeni i othranjeni. Iako su lastavice monogamne životinje, ženke često i nisu najvjernija bića. Naime, sklone su malim prijevarama o kojima njihovi mužjaci nemaju mnogo pojma. Kada mužjak leži na jajima, a ženka je u lovu na kukce, zna se dogoditi da lagano skrene s kursa. Mužjaci koji nemaju partnericu pare se s takvim ženkama koje poslije jaja liježu u svoja vlastita gnijezda, gdje tata na kraju uz svoju djecu othranjuje i tuđu.

Ljudi su lastavicama pridodali i razna značenja i simbole. Tako lastavice simboliziraju nadu i plodnost, a Rimljani su vjerovali da je velika nesreća naškoditi lastavici. Pomorci su nosili tetovaže lastavica koje su im davale poseban status i štitile ih na njihovim putovanjima.


Osnovna škola Čazma