2008-01-25 00:00:00

Holokaust

Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima (hebrejski: שואה/šoa), te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa (prvenstveno Romi) za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. To se značenje onda ponekad prenosi i na razne druge slučajeve sustavnog i/ili masovnog istrebljivanja ljudi (npr. "nuklearni holokaust" za globalni nuklearni rat, genocid nad Armencima u Turskoj 1916.-1917. i dr).

Holokaust - pokušaj istrjebljenja židovskoga naroda prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata u dijelovima Europe koje je zaposjeo nacizam, u kojemu je smrtno stradalo oko šest milijuna Židova.

Nacional-socijalizam je slavenske narode označio nevrijednima, dodjeljujući im ulogu budućih robova u germanskih gospodara, dok Židovima (i Romima) namjenjuje potpuno istrebljenje.

Napustivši različite prijašnje planove protiv Židova, Hitler od ljeta 1941. godine započinje provoditi takozvano Konačno rješenje židovskog pitanja: potpuno istrjebljenje Židova. Milijuni Židova na zaposjednutim područjima ubijeni su ili su nagurani u teretne vagone bez vode, hrane i osnovnih higijenskih potreba, prevoženi stotinama, pa i tisućama kilometara do koncentracijskih logora. Tamo su ih snašli nasilje, pljačka, uniženje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt, samo stoga što su bili Židovi.

Oko šest milijuna Židova, izmedu polovine i dvije trećine svih tada živucih Židova, našlo je smrt u tome tragičnom razdoblju koje je ukupno trajalo četiri godine.

U provođenju plana za uništenje Židova naciste su u osvojenim zemljama podržavale kvislinške državne tvorevine ili mjesni simpatizeri i suradnici.
Tako je bilo i u Hrvatskoj, gdje je ustaška kvislinška paradržava Nezavisna Država Hrvatska visokom djelotvornošću suradivala s njemačkim nacističkim okupatorima na uništenju Židova kao naroda.

Jedan dio hrvatskih Židova je stradao izvan zemlje, u nacističkim logorima, no najveći je dio stradao u zemlji, najviše u koncentracijskom logoru Jasenovcu.

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. ubijeno je između 75 % i 80% članova židovske zajednice na području današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, tek je svaki peti Židov dočekao 1945. godinu.
Osnovna škola Čazma