U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim faktorima od kojih je ugrožena, šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.

Ovogodišnjim aktivnostima želi se istaći uloga ne samo šuma nego i svih vrsta drveća koja rastu izvan šuma. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planeta Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.

Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda.

I uprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.
Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20 posto emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.

Međunarodni dan šuma je upozorenje svima nama da se ne ponašamo kao da "SU PRIRODNA BOGATSTVA PRIVATNO VLASNIŠTVO”, nego da su to bogatstva koja moramo sačuvati i predati generacijama koje dolaze.


Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma.
Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema.