2013-10-09 21:42:23

10. listopada - Svjetski dan vida(WHO); Međunarodni dan bijelog štapa -15. listopada

Svjetski dan vida (WSD) međunarodni je dan svjesnosti, a održava se svake godine drugi četvrtak u mjesecu listopadu kako bi se usmjerila pozornost na globalno pitanje sljepoće i slabovidnosti, te rehabilitaciju slijepih osoba.

Međunarodni dan bijelog štapa u Republici Hrvatskoj obilježava se 15. listopada, još od 1996. godine. Republika Hrvatska je 1996. godine proglasila 15. listopada Danom bijelog štapa, te se time priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih. Tom prilikom se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba. Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada još od 1964. godine kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa.

Više pod opširnije...

 

Tema ovogodišnjeg svjetskog dana vida je: „Cjelokupno zdravlje oka“, s posebnim upozorenjem kako se svi zdravstveni problemi vezani uz oči ne smiju zanemarivati. Godina 2013. značajna je i zbog toga što je obilježava uvođenje novog Akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju izbježive sljepoće i oštećenja vida.
Približno 285 milijuna ljudi u svijetu je slijepo ili slabovidno. Od toga 39 je milijuna slijepih osoba, a 246 milijuna ima umjerena ili ozbiljna oštećenja vida. Čak 90% slijepih osoba živi u nerazvijenim zemljama. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je registrirano 17.979 osoba s oštećenim vidom, što čini 3.5% ukupnog broja osoba s invaliditetom.
Važno je naglasiti kako je gotovo 80% vizualnih oštećenja moguće spriječiti pravodobnim liječenjem ili prevencijom. Strategije za prevenciju sljepoće su među najučinkovitijima u zdravstvu, a broj ljudi koji su oslijepili zbog infekcija značajno se smanjio u zadnjih 20 godina.

Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućava samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je Guilly d’Herbmont još 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih.
 
Problemi s vidom, odnosno poremećaji vida, mogu se u grubo razvrstati u tri kategorije:

sljepoća kao najteži oblik poremećaja, ne predstavlja samo potpuni gubitak vida, već i stanje u kojem je vizualno polje 20% ili manje, slab vid je stanje uobičajeno za starije ljude, iako se javlja i kod mlađih, a uzrokovano je genetikom, traumatskim ozljedama i bolesti, neraspoznavanje boja je posljednja velika kategorija poremećaja vida, iako ju je možda neprikladno nazvati poremećajem jer stanja u kojima je neraspoznavanje boja istinsko ograničenje ima vrlo malo. Slijepe osobe često se, kažu, tretiraju kao građani drugog reda, iako ih je u cijeloj Hrvatskoj ima 5.500.

Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, svakakvih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi.  Sljepoća je uvijek bila i biti će teška invalidnost, te je stoga neophodno konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. Ovoj populaciji upravo moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invalidnosti.
Osnovna škola Čazma