Ministarstvo zaštite okoliša i prirode naglašava da su, kao i u cijelom svijetu, kornjače ugrožene i u Hrvatskoj, zbog promjena koje nastaju u njihovim prirodnim staništima. Jedan od razloga njihove ugroženosti je unošenje takozvanih invazivnih vrsta u ekosustav, poput crvenouhih i žutouhih kornjača te američkih i azijskih vrsta mekoštitki koje se prodaju u trgovinama kućnim ljubimcima. Neodgovorni vlasnici invazivne vrste puštaju u prirodu gdje ugrožavaju staništa domaćih vrsta kornjača.

U Hrvatskoj je najugroženija riječna kornjača, s manje od 1000 preostalih primjeraka. Obitava samo na krajnjem jugu Hrvatske i to na tri lokaliteta, na Konavoskom polju, na području Neretve i Gornjim Majkovima, a to je ujedno i njihovo najsjevernije sredozemno stanište. Na četvrtom lokalitetu, Stonskom polju, je vjerojatno i izumrla, zbog pritiska poljoprivrede i utjecaja pesticida.

Ministarstvo podsjeća da prema Povelji Ujedinjenih naroda o zaštiti životinja svaka životinja koja pripada divljoj vrsti ima pravo živjeti na slobodi u svojem prirodnom okolišu, na kopnu, u zraku, u vodi i ima pravo razmnožavati se. Svaka izmjena tog ritma i tih uvjeta, koju bi nametnuo čovjek iz razloga dobiti, protivna je ovom pravu.

Zaštiti kornjača možemo pomoći tako da ne puštamo invazivne vrste kornjača kupljene u trgovinama kućnih ljubimaca u prirodna staništa i tako da autohtone vrste ne odstranjujemo iz njihovih prirodnih staništa osim ako su bolesne ili ozlijeđene.

ATM je od 1990. udomio oko 3000 spašenih i izliječenih kornjača. Cilj im je i edukacija i poštivanje najstarijih stvorenja na svijetu, koja su se pojavila prije 200 milijuna godina, a najveći su im neprijatelji urbanizacija, kao i industrija egzotične hrane, trgovina kućnim ljubimcima i uništenje staništa.

Autor: © Portal croenergo.eu (T.R.) / ENERGO MEDIA SERVIS

Kornjače u RH:

a) Kopnena kornjača ili čančara

b) barska kornjača

c) riječna kornjača

c) glavata želva

d) sedmopruga usminača

e) golema želva