2012-10-19 20:56:39

Zanimljivosti o vodi
„Ta blistava voda što teče rijekama i brzacima nije samo voda već i krv naših predaka. Prodamo li vam zemlju, morate se sjetiti kako je ona sveta. Svaki blještavi odraz u bistrini jezerske vode kazuje događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je moga oca. Rijeke su naše sestre, one nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane nam djecu. Stoga rijekama morate pružiti dobrotu kakvu biste dali svakoj sestri.“ (Pismo indijanskog poglavice Seattlea 15. američkom predsjedniku Franklinu Pierceu, 1855. g.).
 
Više zanimljivosti o vodi možete pročitati pod opširnije...

Vode kao opće dobro imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske“ (Zakon o vodama, čl. 3, NN 107/95)

80% oboljenja u zemljama trećeg svijeta prouzročeno je uzimanjem onečišćene vode.   Štedljivo koristite detergent. Osim novca, uštedjet ćete i zdravlje prirode jer detergenti jako zagađuju okoliš. Ili drugačije rečeno: što je vaše rublje čišće, bjelje i mirišljavije to je priroda onečišćenija, crnja i više zaudara.   Litra motornog ulja onečisti milijun litara pitke vode.   I najmanja kap iz slavine može „odnijeti“ više od 200 litara vode dnevno.   „Ako oceani umru, čovjek će umrijeti unutar pedesetak godina gladujući u visokim planinama, bez hrane i kisika“ (J.D. Davis)   Litra benzina može onečistiti 750.000 litara pitke vode.   Pitka voda dobivena desalinizacijom (uklanjanje soli iz morske vode kemijskim putem) pet puta je skuplja od vode iz uobičajenih izvora.   Već danas 1.500.000.000 ljudi nema čistu vodu za piće.   Vode su ugrožene: štetnim tvarima iz tvornica, nepročišćenim otpadnim vodama iz domaćinstva, gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, uništavanjem prirode zbog izgradnje cesta, naselja i sl., sječom šuma, kiselim kišama; ukratko: čovjekom!   Štetne tvari što ih čovjek baca u vodu dijelom mu se s hranom vraćaju za stol. Sve se vraća, sve se plaća!   „Sve što činiš Zemlji, zadesit će i sinove Zemlje [...] Zemlja ne pripada čovjeku: čovjek pripada Zemlji [...] Brinite za Zemlju kao što smo brinuli i mi [...] Čuvajte je za vašu djecu i volite je“ (Poglavica Seattle, vođa starosjedilačkog sjevernoameričkog Duwamish, 1854. g.)   Žeđ je jedna od najstrašnijih patnja i jedan od najgorih načina umiranja.   Indija godišnje gubi 73 milijuna radnih dana zbog bolesti uzrokovanih nezdravom vodom. Troškovi bolničkog liječenja i proizvodni gubitci dosežu gotovo milijardu USD.   Za kupanje u kadi troši se tri do četiri puta više vode nego za tuširanje.   Grad Zagreb leži na zalihama prvorazredne pitke vode. Uzalud. Već desetljećima se gradska vodocrpilišta zagrađuju i zatvaraju, a otvaraju se nova, udaljena od grada i manje izdašna.   Pučki zakoni ekologije: 1. Sve je povezano svime. 2. Sve mora nekamo ići. 3. Priroda zna najbolje. 4. Ništa nije besplatno.   U SAD se svake godine 900.000 ljudi zarazi mikroorganizmima iz vode, a 900 ljudi od toga umre.   Prosječno domaćinstvo priključeno na vodovod troši 170-200 litara vode po članu dnevno.   Više od polovice fosfata u našim jezerima i potocima potječe od detergenata.   Koga priroda kazni, spašava ga samo čudo.   Ako je svijet u 20. stoljeću ratovao zbog nafte, u 21. stoljeću ratovat će zbog pitke vode.   Čovjek može izdržati bez vode od pet do sedam dana.   Od ukupne vode na Zemlji čak je 97,4 posto morska voda, a samo 2,6 posto slatka voda.

Gotovo 500 velikih svjetskih rijeka je onečišćeno.   Zalihe slatke vode nisu ravnomjerno raspodijeljene – Azija je ima najviše, a Australija najmanje.      
Osnovna škola Čazma