Kroz narodne običaje diljem je Hrvatske nastajao i razvijao se fantastični svijet u koji su vjerovali stari Hrvati, a dijelovi tih vjerovanja snažno su prisutni i danas. Dio hrvatskih mitova i legendi unijela je i Ivana Brčić Mažuranić u svoje Priče iz davnina. Drevna mitska bića koja će ponovo oživjeti u Zoološkom vrtu, postoje više od dvije tisuće godina - od vremena kad su na ovim prostorima bili prisutni običaji keltskih plemena. Naime, u to vrijeme Kelti su slavili Novu godinu 1. studenog. Njome se obilježavao kraj ljeta i sezone žetve te početak hladne i duge zime. Vjerovali su da se u noći uoči Nove godine gubi granica između svijeta živih i svijeta mrtvih te da se te noći na Zemlju vraćaju duhovi mrtvih. Ta noć je danas poznata kao Noć vještica.

Već tradicionalno, u čarobnoj noći poznatoj kao Abrakadabra Zoo naša je domaćica poznata i draga maksimirska coprnica koja se ove godine suočava s novim i teškim izazovima. S tamne su strane vile Ljutice, podanice zlog Bjesomara, vođe svih demona i, naravno, najstrašnija od svih - zla vještica. Na sreću, tu su i dobri prijatelji Maksimirske coprnice koji će joj pomagati na putu do cilja – sveznajući i pomalo zagonetan Svantevid, božanstvo sudbine i proročanstva, te Lešij, šumski duh, gospodar šuma i zvijeri. No rješavanje zagonetki, otkrivanje tragova i tajni je uzalud bez pomoći djece i njihovih dobrih srca te, naravno, njihovih hrabrih roditelja jer da bi maksimirska coprnica uspjela u svojoj potrazi, treba joj jedna od najjačih čarolija čija snaga dolazi od jedne od najvećih vrijednosti – obitelji.

Kako zna da se nakon teških zadataka treba okrijepiti i zabaviti u dobrom društvu, naša je domaćica pripremila roštilj i osvježenje uz čaroban napitak te mnogo dobre zabave uz zajedničko dubljenje bundeva.