Ratnici u pohode nosili mlijeko u prahu za okrijepu 

Grci su već 2000 godina prije nove ere koristili mlijeko i sir ne samo za prehranu, već su ih prinosili u čast bogova. Uz to, osim što se sirom i mlijekom trgovalo, mlijeko se, a posebno sirutka, koristilo i kao sredstvo za pospješivanje zdravlja, te njegu i očuvanje ljepote kože i kose. O mlijeku i životinjama koje ga daje pisao je Aristotel, a o siru primjerice Homer.

Prastara azijska ratnička plemena, uz mlijeko i sir, poznavala su i osvježavajući napitak kefir, te što je posebno zanimljivo - mlijeko u prahu. Da bi ga dobili, vrhnje koje su obirali s mlijeka stavljali su u plitke posude i sušili na suncu. Dobiveni prah nosili su sa sobom na osvajačkim i pljačkaškim pohodima, a po potrebi bi ga miješali s vodom i krijepili se.


Dioklecijan donio pravilnik o kvaliteti i cijeni sira

Mlijeko i sir bili su udomaćeni i u antičkom Rimu. Rimljani su poznavali različite vrste mekih, tvrdih, te slanih i slatkih sireva. Primjerice, oko 300. godine prije nove ere car Dioklecijan donio je pravilnik koji je regulirao kvalitetu i cijenu sira. Sirom su se na svojim osvajačkim pohodima krijepili i rimski vojnici, koji su narode u mnogobrojnim rimskim provincijama upoznali s tehnologijom dobivanja sira.

U razdoblju ranog srednjeg vijeka, u kojem je zbog povijesnih okolnosti zamrlo ratarstvo, barbarski su narodi (Huni, Goti, Germani i Franci) uglavnom živjeli od mlijeka, sira i mesa.

Otkriveno čokoladno mlijeko

Čokoladno mlijeko izmislio je 1689. godine sir Hans Sloane, koji se za vrijeme svog boravka na Jamajci zainteresirao za gorki, te po vjerovanju domorodaca i ljekoviti napitak, koji se dobivao od prženih zrna kakaa kuhanih u uzavreloj vodi. Po povratku u Englesku, on je, umjesto u vodi, pržena zrna kakaa kuhao u mlijeku i dodao im šećer, čime je dobio prvo čokoladno mlijeko u povijesti.

Uvjeti za novo razdoblje u povijesti mlijeka stvoreni su kada je 1822. godine Louis Pasteur otkrio proces pasterizacije, koji je jako kvarljivom mlijeku osigurao trajnost i učinio ga pogodnim za industrijsku proizvodnju, nakon čega je mlijeko postalo dostupno svim društvenim slojevima.

Mlijeko je najpoznatije po sadržaju minerala kalcija koji održava jačinu i gustoću kostiju. Kalcij i fosfor se vežu u kompleks koji kostima daje strukturu. Kalcij iz mlijeka bolje se asimilira u organizmu nego iz drugih namirnica. Nedavne studije otkrile su da kalcij štiti stanice debelog crijeva od tvari koje uzrokuju rak, sprječava slabljenje kostiju tijekom menopauze ili kod bolesti kao što je reumatoidni artritis. Ublažava simptome PMS-a, pomaže u sprječavanju migrene i dječje pretilosti, a kod odraslih pomaže u gubitku težine, osobito u struku. Kalcijem bogati mliječni proizvodi utječu na brzu potrošnju masti nakon obroka.

Vitamin D, u suradnji s hormonima, održava optimalnu razinu kalcija u krvi. Također sudjeluje u regulaciji stvaranja i rasta stanica, što upućuje na to da vitamin D ima ulogu u prevenciji i tretmanu raznih oblika raka.

Kravlje mlijeko i fermentirani proizvodi, kao što je jogurt, sadrže laktoferin, protein koji potiče rast i aktivnost osteoblasta (koštanih stanica), a u isto vrijeme usporava razgradnju kostiju za 50-70%, smanjuje stvaranje osteoklasta (stanica odgovornih za razlaganje kostiju), te potiče rast kronocita, stanica za izgradnju hrskavice. Učinci proteina ovise o dozi - veće doze mogu povećati učinkovitost i do 5 puta.

Mlijeko je i izvrstan izvor visokokvalitetnih proteina koji sudjeluju u izgradnji našeg organizma. Dokazano je da je mlijeko dobro za rast budući da utječe na faktor rasta poznat kao IGF-I, a u usporedbi s ostalom hranom bogatom bjelančevinama, što potvrđuje da nije riječ o bjelančevinama, već o nečem drugom što stimulira faktor rasta, a trenutno se istražuje.

Rezultati novih istraživanja pokazuju da svakodnevno konzumiranje mlijeka smanjuje opasnost od moždanog i srčanog udara, rizik od raka debelog crijeva i pojavu gihta.

Od vitamina B kompleksa u mlijeku se nalaze riboflavin (B2) i vitamin B12, koji su važni kofaktori u proizvodnji energije u organizmu. Organski proizvedeno mlijeko je dobar izvor omega-3 masnih kiselina, važnih za održavanje mentalnog zdravlja i zdravlja krvožilnog sustava.

Mlijeko krava koje se hrane na polju sadrži korisnu konjugiranu linolensku kiselinu (CLA). Istraživanja in vitro (u tubi) pokazala su da uništava stanice raka kože i raka dojke, a neka istraživanja pokazala su da ima korisnu ulogu kod snižavanja kolesterola i sprječavanja ateroskleroze.

Fermentirani mliječni proizvodi lakše su probavljivi, olakšavaju probavu i povoljno djeluju kod crijevnih poremećaja i preporučuju se u prehrani ljudi s manjkom želučanog soka.

Dobro je popiti čašu toplog mlijeka s medom prije spavanja za bolji san, dok se vruće mlijeko, također u kombinaciji s medom, koristi za smanjenje kašlja i promuklosti budući da ubrzava sazrijevanje bronhijalnog sekreta.

Mlijeko i neke mliječne prerađevine koriste se i u kozmetici, a kao oblozi koji se stavljaju na kožu prilikom sunčanih opeklina najbolji su svježi kravlji sir i jogurt.

Prilikom uzimanja antibiotika preporučuje se uzimati kefir koji je produkt alkoholnog vrenja mlijeka; obnavlja crijevnu floru i uništava produkte truljenja u crijevima.

Napomena: mlijeko, kao izuzetno kvalitetna namirnica, ima i svojih nedostataka.
Sve je veći broj ljudi koji ne mogu podnijeti laktozu, mliječni šećer, ali, na sreću, postoje alternative koje su obogaćene kalcijem, dobrog su okusa i bogat su izvor proteina, vitamina i minerala. Jedna od opcija je mlijeko od soje, bogato izoflavonima, koji imaju antikancerogeni učinak. Dobra su zamjena i mlijeka od riže, zobi i badema. Istraživanja su pokazala da često konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda može izazvati pojavu akni kod djece u pubertetu zbog povišene razine joda u mlijeku (hrana za krave često je obogaćena jodom da bi se smanjile infekcije kod životinja).