Ako je organizam pod stresom povećava se razina kortizola i adrenalina, što može izazvati povišenje krvnog tlaka i začepljenje arterija, a istraživanja pokazuju da smijeh izaziva posebne fiziološke promjene koje pomažu organizmu. Tako zvonki smijeh povećava stvaranje limfocita i aktivnost stanica koje ubijaju tumorske stanice. Smijanjem se povećava razina gama-interferona, proteina aktivnog u borbi protiv bilo koje bolesti. Smijeh je lijek jer dovodi kisik u krvožilni sustav i potiče lučenje endorfina (proteina koji se sastoji od 31 aminokiseline), te može promijeniti kemiju mozga nabolje.

Također je otkriveno da je potrošnja energije u nekoliko minuta smijeha jednaka količini potrošene energije nakon 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu. Kad se smijemo radi nam 15 mišića lica. Istraživanja pokazuju da se u odrasloj dobi smijemo oko 17 puta dnevno, a najmlađi to čine oko 300 puta dnevno. Žene se češće smiju muškarcima, nego muškarci ženama. Dokazano je da su se ljudi nekad smijali u prosjeku 18 minuta dnevno, a danas je to svedeno na tek šest minuta. Ako uzmemo u obzir da je, po nekim istraživanjima, 70 posto oboljenja vezano za stres koji je u svakodnevnom porastu, ljudi bi se trebali truditi svakoga dana smijati koju minutu duže. Smijeh je, osim čovjeku, svojstven i drugim sisavcima - dupinima, psima, konjima... Ljekovitost smijeha poznata je od davnina čemu svjedoče i brojna literalna i kazališna djela, filmovi te brojne druge manifestacije kojima je cilj nasmijati ljude, da bar na neko vrijeme zaborave brige.

U suvremenom informatičkom dobu zaštitnici i poticatelji smijeha su popularni smješko i smajlić, okrugla lica koja u sms porukama i mailovima pokazuju osjećaje onoga tko piše. No, smješko i smajlić nisu sinonimi. Osnovna je razlika što je smješko slika, a smajlić se "crta" od slova i drugih pravopisnih i interpunkcijskih znakova.