Poštanske su se usluge nekada plaćale gotovim novcem i to pouzećem što se ispostavilo vrlo nepraktičnim budući da je često dolazilo do nemogućnosti naplate usluge odnosno poštarine.

Prva marka, takozvani „crni penny“ nastala je 1840. godine prema ideji Rowlanda Hilla koji se, da bi se izbjegao problem neplaćanja, dosjetio da se malene potvrde o plaćanju poštarine lijepe na pošiljke te da uslugu plaća pošiljaoc. Na prvoj poštanskoj marki u svijetu otisnut je lik engleske kraljice Viktorije. Deset godina kasnije, dok je bila u sklopu Austro-Ugarske,  prva je marka bila izdana u Hrvatskoj.

U početku su marke izlazile u arcima te su se morale izrezivati škarama što je bilo vrlo nespretno te je 1847. godine englez Archer izumio stroj za perforiranje čime je omogućio lakše, ručno trganje maraka koje su tim postupkom dobile na svojim rubovima zupce.

Skupljanjem maraka na početku su se bavila samo djeca jer se filatelija smatrala neozbiljnim hobijem pa ozbiljnih filatelista koji su znali o vodenim žigovima ili zupčanju gotovo da i nije bilo. Filatelija je do danas puno napredovala, izdano je preko sto tisuća knjiga na tu temu, postoje tisuće filatelističkih klubova diljem svijeta te je filatelija postala svojevrsnom znanosti koja se bavi proučavanjem kulture i povijesti naroda ili države i komplementarna je ostalim znanostima. Filatelisti marke skupljaju u posebne albume a rijetki primjerci maraka postižu vrlo visoke cijene.

Tekst je prenesen s portala Croportal.