U prošlosti, ljudi su između zore i sumraka bili redovno izloženi prirodnom svjetlu, a noć su provodili u mraku. Međutim, od izuma žarulje, fluorescentnih lampi, televizije i brojnih drugih svijetlećih elektronskih uređaja, svjetla nas prate kroz 24 sata. Ovo je nova okolnost za naš biološki sat i cirkadijski ritam - okolnost kojoj se ljudski mozak nije stigao prilagoditi.

Znanstvena istraživanja otkrila su da svjetlo utječe na budnost i pospanost putem hormona melatonina.

U prirodnom okruženju, bez umjetnog svjetla, hormon melatonin luči se po mraku i navodi nas na san. Kad svane, prestaje se lučiti, što nas čini svježim i ornim za akciju.

No, sve je različito kod ljudi izloženih umjetnom svjetlu. Umjetno svjetlo zbunjuje mozak, remeteći proizvodnju melatonina, a time i naš biološki sat.

Nažalost, svjetlucavi uređaji ometaju ciklus spavanja i buđenja, poznat i kao cirkadijski ritam. Čak i mala količina svjetla koje pametni telefon ispušta može vas održati budnima. Već i pri osvjetljenju od samo 100 luksa, lučenje melatonina bit će oslabljeno ili odgođeno.

Budući da melatonin regulira san, kada tog hormona nema dovoljno u mozgu, pospanost ne nastupa u vrijeme prikladno za spavanje. Zbog toga ostajemo budni duže i propuštamo vrijedan dio sna. A loš i manjkav san teško je nadoknaditi zbog dnevnih obaveza.

Djeca koja uvečer koriste elektroniku kasnije idu spavati, spavaju par sati kraće i pospaniji su po danu. Adolescenti s televizorom u sobi idu kasnije spavati, teško zaspu i kraće spavaju.

Slanje SMS-ova ili e-mailova nakon odlaska u krevet povećava pospanost po danu čak i ako se to dogodi samo jednom tjedno.

Prema podacima nedavne ankete Sleep in America, 53 posto sudionika koji su isključili elektroniku uoči odlaska ocijenilo je svoj san odličnim. Za usporedbu, samo 27 posto onih koji ostave uređaje upaljene dali su svom snu dobru ocjenu.

Medicina je utvrdila da nedostatak sna može imati ozbiljne, dalekosežne posljedice po zdravlje:

Proizvodnja melatonina korisna je ne samo za pravodobno usnivanje, nego donosi i druge zdravstvene dobrobiti. Istraživanja pokazuju da ovaj hormon pomaže u zaštiti zdravlja mozga i da se bori protiv raka, dijabetesa, Alzheimerove bolesti, bolesti srca i drugog.

Tumori rastu dva do tri puta brže u laboratorijskih životinja s ozbiljnim poremećajima spavanja, ponajviše zbog smanjenog lučenja melatonina.

Melatonin sprečava širenje više vrsta kanceroznih stanica te potiče samouništavanje kanceroznih stanica. Ovaj hormon također ometa dotok nove krvi u tumor, koja mu je potrebna za brži rast.

Temeljem svega iznesenog, preporuča se izbjegavanje gledanja televizije ili korištenja kompjutora, tableta i pametnih telefona barem sat vremena prije spavanja.

Naročito je u tom smislu opasno bijelo, plavo i zeleno svjetlo, dok žuto, narančasto i crveno manje potiskuju melatonin. Stoga, ako imate sat ili displej nekog uređaja u svojoj spavaćoj sobi, neka ima crvene ili žute LED-ove.

Tekst je prenesen s portala Alternativa za vas.