preskoči na sadržaj

Osnovna škola Čazma

Login
Tražilica
Škola za život

           Škola za život

 

     Uspostava sustava razvoja

 

      I naša škola sudjeluje

         u projektu Drvokod

 

Točno vrijeme ...

Brojač posjeta

 

web counter
 
 

 

https://volimbiologiju.weebly.com/

 

 

____________________________________

 

Web stranica za Prirodu i Biologiju

Učiteljica Ivana Moguš

 

 

PONUDE

 

 

 

Izdvojeni linkovi

Pravilo donjeg rublja

Sigurnost na Internetu

 

 

Face to face

« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Anketa
Jesi li zadovoljan/zadovoljna postignutim uspjehom na kraju školske godine?




Časopis Bug
Igre - Bug
19.04.2024. 07:52
Igrači nadmudrili AI algoritme i mapirali crijevne bakterije
Igrajući Borderlands 3 igrači su riješili složenu zagonetku koju prije nisu uspjeli čak ni napredni algoritmi

18.04.2024. 21:00
Što se događa kad ChatGPT igra Red Dead Redemption II?
Projekt kineskih i singapurskih istraživača pokazuje koliko je AI napredovala u postizanju opće umjetne inteligencije (AGI)

Vijesti
Arhiva naših vijesti

 

 

 

 

 

 

 

Priloženi dokumenti:
Sukob interesa.pdf

Popis lektire

Eko kutak

Korisni sadržaji

 

 

 

 

 

 

Korisni savjeti, programi, igre, zanimljivosti ...
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Podcrtavanje je zapravo loša strategija učenja
Autor: Anita Mikulandra, 13. 3. 2015.

Većina učenika i studenata za vrijeme učenja koristi kod mnogih najdražu taktiku učenja - podcrtavanje i obilježavanje ključnih dijelova literature. Mnoge od njih iznenadit će činjenica da se tako zapravo ne pamti najbolje.

Mnogi ni ne počinju stvarno učiti dok flomasterom ili kemijskom olovkom ne podcrtaju ključne dijelove zadane literature. Iako su vas učili kako je ovo najpouzdanija metoda da zapamtite gradivo, reporter New York Timesa koji se bavi znanošću tvrdi kako je podcrtavanje jednostavno gubitak vremena.

Više pod opširnije...


Podcrtavanje neće pomoći da bolje naučite gradivo

- Čini vam se da kada nešto podcrtate shvatite da se radi o bitnim dijelovima, kao i da biste ih trebali zapamtiti zato jer ste 'rekli mozgu da su važni', no on ne prima takve naredbe, rekao je Benedict Carey za Business Insider.

Umjesto da 'govorite' mozgu da je nešto vrijedno upamtiti, tvrdi reporter, morate mu pokazati što je bitno. To možete učiniti ponavljanjem, testiranjem i iskorištavanjem onoga što edukacijski psiholozi zovu 'poželjna teškoća', empirički verificiran princip koji pokazuje da ljudi imaju bolje dosjećanje kada koriste mentalni trud.

Učenje koje se čini teškim bolje ugrađuje znanje u vašu memoriju, dok učenje koje se čini laganim nestaje kao snijeg koji pada po vodi, pokazuje istraživanje. Taj se proces događa na fizičkoj razini - kada pokušate povratiti ideju iz svoje memorije, osnažujete neurološke puteve koji su povezani s njom.

Kartice s informacijama o materiji puno su bolji izbor

Upravo zato su kartice s informacijama efektivan alat za učenje, i to zato jer vas forsirau da iskopate ideju iz memorije, za razliku od podcrtavanja uz pomoć koje ne utiskujete znanje u svoj mozak.

- Učitelji koji si upoznati s ovim principom ohrabrit će učenike i studente da stvore vlastite kratke preglede i sheme materijala bez da gledaju u knjigu, zato jer potonje pasivan način učenja. Za razliku od toga, stvaranjem vlastite okosnice onoga što učite zaista na efektivan način proučavate materijal, objasnio je Carey.

To je još jedan razlog zbog kojeg se mnogi oslanjaju na metodu podcrtavanja - osjećaju da se radi o boljoj tehnici od 'flash' kartica. Pokušavanje da se sjetite nečega iz memorije zahtijevaju mentalni napor, što može pričinjavati nelagodu, dok samo ponavljanje podcrtanog djeluje mnogo lakše i ugodnije.

Koristite memorijske vježbe

Psiholozi taj dobar osjećaj nazivaju 'tečnost', osjećaj da zaista znate podcrtano kada to ponovno čitate, jer se radi o nečemu što prepoznajete.

- Tečnost je osjećaj da znamo nešto i da ćemo to znati i za sat, dan ili dva tjedna vremena. No, naravno, ono što čitate ili ponavljate danas neće vam biti dostupno kasnije ukoliko ne pokažete mozgu se radi o prioritetu. Ne možete samo reći mozgu što je važno podcrtavajući i podrazumijevajući da će to funkcionirati. Mozgu se treba akcijom pokazati da je nešto vrijedno zapamtiti, zaključuje Carey.

Korištenjem memorijskih vježbi poput elaboracije i generiranja možete bolje zapamtiti materiju koju trebate naučiti.

 

Tekst je prenesen sa stranice Srednja.hr



Izvor: http://www.skole.hr/ucenici/ss?news_id=10826


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju