preskoči na sadržaj

Osnovna škola Čazma

Login
Tražilica
Škola za život

           Škola za život

 

     Uspostava sustava razvoja

 

      I naša škola sudjeluje

         u projektu Drvokod

 

Točno vrijeme ...

Brojač posjeta

 

web counter
 
 

 

https://volimbiologiju.weebly.com/

 

 

____________________________________

 

Web stranica za Prirodu i Biologiju

Učiteljica Ivana Moguš

 

 

PONUDE

 

 

 

Izdvojeni linkovi

Pravilo donjeg rublja

Sigurnost na Internetu

 

 

Face to face

« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Anketa
Jesi li zadovoljan/zadovoljna postignutim uspjehom na kraju školske godine?




Časopis Bug
Igre - Bug
27.03.2024. 23:38
Enshrouded dobio prvu od nekoliko planiranih ovogodišnjih velikih nadogradnji
Autori Enshroudeda su objavili prvu veliku zakrpu verzije V0.7.1.0 koja u svijet igre donosi nove tamnice, zadatke, novog pratitelja i gomilu raznih poboljšanja

26.03.2024. 18:30
Blizzard potpuno odustao od PvE načina igranja Overwatcha 2 i prebacio sve resurse na PvP
Iako je najavljivan kao jedan od ključnih razloga izrade Overwatcha 2, prema izvorima s više strana, sigurno je kako PvE način igranja ostaje na praznim obećanjima

Vijesti
Arhiva naših vijesti

 

 

 

 

 

 

 

Priloženi dokumenti:
Sukob interesa.pdf

Popis lektire

Eko kutak

Korisni sadržaji

 

 

 

 

 

 

Eko vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
5. ožujka - Dan očuvanja energije
Autor: Anita Mikulandra, 4. 3. 2013.

Dobrodošli na planetu Zemlju, treći kamenčić od Sunca. Za vas imamo sedam kontinenata, 236 država, 71% planete prekriveno vodom, pet velikih oceana, više od stotinu mora, oko 300 milijuna jezera, 165 glavnih svjetskih rijeka, četiri godišnja doba, trećinu kopnene površine prekrivenu šumama, 12% prekriveno pustinjama,  otkrivenih 1,75 milijuna životinjskih vrsta u suživotu s više od 7 milijardi ljudi.

Mi smo malo čudo svemira i pravo je vrijeme da si svi zajedno to i osvijestimo. 5. ožujka se , naime, slavi Dan očuvanja energije.

Pročitaj više pod opširnije...


Not for sale!

Od postanka do danas, naučili smo pismo, izmili tiskarski stroj, električnu energiju, prijevozna sredstva, razvili tehnologiju, hodali po Mjesecu, „olakšali“ si život u svakom mogućem pogledu i pritom zaboravili da s čudima treba oprezno. Suočeni s drugom stranom medalje „napretka“ civilizacije, u strahu promatramo novo lice Zemlje.

Podizanje razine CO2. Povišenje temperature. Zagrijavanje oceana. Otapanje ledenjaka. Dizanje razine mora. Stanjivanje morskog leda. Povećanje šumskih požara. Smanjivanje jezera. Dulja sušna razdoblja. Povećanje oborina. Blaže zime. Ranije  proljeće. Kasnija jesen. Promjenu razdoblja migracija. Promjena staništa. Ptice se ranije gnijezede. Širenje bolesti. Smanjuju se nakupine snijega. Nestaju vodozemci. Obala erodira. Suše se tropske „oblačne šume“. Dolazi do naglog porasta temperatura na visinama.Vrijeme divlja, a prirodne katastrofe prijete sa svih strana. Što se, zaboga, događa?

Indijanski poglavica Seattle uputio je 1854. godine pismo američkome predsjedniku, kao odgovor na ponudu da kupe Indijansku zemlju;

Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti?

No, moderan čovjek je navikao da sve može kupiti i da sve što ima cijenu, nešto vrijedi. Zrak, čiste rijeke, nezagađene ulice, smogom rasterećni gradovi, pčele na svom radnom zadatku i mnoge druge, za opstanak važne, radnje – ne koštaju ništa, nemaju cijenu i čovjeku kao takve, ne znače ništa.

"Zamka matrijalizma u koju smo svi upali i koja kumuje našoj autodestrukciji, ujedno je i najveći financijski paradoks jer sve ono što nama „ne vrijedi ništa“, prema izračunu astrofizičara, Greg Laughlina, vrijedi  27 tisuća trilijuna kuna. Naime, toliko vrijedi  planeta Zemlja, sa svojom starošću, temperaturom, energijom i životom. Biste li se ponašali prema svom domu, onako kako se sada ponašate prema Zemlji,  da znate da on vrijedi 27 tisuća trilijuna kuna? Razmislite, nije li Zemlja, zapravo vaš dom? Ponašate li se prema njoj uistinu tako?"

Čistoća je pola zdravlja

Stara je priča da ljudi nisu ekološki osvješteni, jer pored svih prirodnih katastrofa, teško je za povjerovati da jednostavnom racionalizacijom netko ne vidi posljedice čovjekovog „zlostavljanja“ Zemlje. Međutim, nova priča, koju svi imamo zadatak proširiti, je ta da ljudi jesu ekološki osvješteni, ali nisu dovoljno informirani kako točno ekološki djelovati. Jedni smatraju kako kap ne čini more i kako oni kao pojedinci ništa po tom pitanju ne mogu učiniti niti promijeniti.

Drugi su mišljenja da je prekasno za velike revolucije i obnavljanja, dok treći sve skupa smatraju jednom velikom zavjerom. Zajedničko svima njima je to da su u zabludi. Svaki od nas je itekako važan za zdrav planet. Svatko od nas može učiniti nešto da pomogne ozdravljenju. Svatko od nas  ima obavezu biti dobar gost, kao što svi mi jesmo gosti planete Zemlje i ništa od toga ne pripada nama. Kažu da je čistoća pola zdravlja.

Malu ekološku pismenost započnimo od toga! Uče nas da peremo ruke prije jela i brinemo o higijeni tijela, da će nas to zaštiti od bakterija, virusa i mnogih bolesti. Isto tako je i s planetom Zemljom. Ne bacajmo smeće (to je poput pranja ruku prije jela), reducirajmo ispušne plinove i količinu smoga u atmosferi (to je poput nepušača koji je kostantno u društvu pušača), izbjegavajmo korištenje proizvoda štetnih za okoliš (kao što uzbjegavamo namirnice na koje smo alergični) i volimo planetu (kao što volimo majku koja nam je dala život).

Svi smo dio slagalice i ako se jedan dio izgubi, konačna slika neće biti kakav bi trebala.

Dvije minute dnevno za zeleniji planet

Jako ste zaposleni i mislite kako nemate vremena za globalno čišćenje planete?  Ne brinite, dvije minute dnevno je dovoljno. Povodom Svjetskog dana stanovništva objavljena su računanja prema kojima će 2050. godine na Zemlji živjeti 9,1 milijarda ljudi. Sad, zamislite da se međusobno naučimo kako da svatko od nas odvoji samo dvije minute dnevno za očuvanje planeta Zemlje! Koliko bismo samo postigli, obnovili  i sačuvali preostalog blaga? Naučite sebe (a zatim poučite druge) kako u dvije minute učiniti mnogo.

Štednja vode!

Otvorite slavinu nakratko da navlažite četkicu za zube i zatvorite je sve dok ne dođe vrijeme za ispiranje (u suprotnom u nepovrat odlazi oko 9l vode). Umjesto kupanja, tuširajte se (za kupanje je potrebno između 40 i 150 l vode, a za petominutno tuširanje puno manje). Koristite hladnu vodu kad god je to moguće (dok „čekate“ da dođe topla voda, usput se potroši nekoliko litara hladne, da ne spominjemo uzaludno potršenu električnu ili plinsku energiju bojlera).

Štednja papira!

Štednja papira je jedna od najlakših i najisplativinij doprinosa koje moežemo učiniti za okoliš.

Oko 40% do 50% onoga što bacamo jest papir. Za izradu tone papira, potrebno je 17 stabala. Indirektno, svaki čovjek koji čita novine,  potroši po jedno stablo svakih 10 ili 12 tjedana, da ne spominjemo koliko se potroši nekim drugim „papirnatim putevima“. Pišite na poleđini korištenog papira, reciklirajte papir i ne kupujte proizvode koji su duplo pakirani.

Štednja električne energije!

Koristite štedne žarulje umjesto običnih, jer traju 10 puta duže te koriste 2/3 energije manje. Koristite ekspres-lonac. Isključite iz struje uređaje koji nisu u upotrebi, nego su na standbayu. U prosječnom kućanstvu se nalazi između 5 do 20 takvih uređaja. Najčešći su; printeri,  modemi, konverteri, radio i CD playeri, aparati za kavu, ručni usisavači te stolno računalo koje često ostaje uključeno cijeli dan. Izračun WWF-a pokazuje da na standby potrošnju otpada oko 10% ukupne godišnje potrošnje struje u kućanstvu.

Reciklirajte!

Reciklirati možete praktički sve iz kućanstva. U plavi kontenjer bacajte papir, karton i tetrapak. Zeleni je za sve vrste stakla,  ali ne i za žarulje, porculan, keramiku, automobilsko staklo i sl. U sivi kontenjer ide metal, odnosno samo limenke od pića. Pogrešno je u takve spremnike odlagati konzerve i druge razne metalne predmete, jer oni idu ravno na reciklažno dvorište. Žuti kontenjer je za plastiku, a crveni za baterije. U Hrvatskoj se reciklira tek oko 10% otpada, dok je prosjek EU 27%. Plan EU je dostići 50% recikliranja do 2020.godine.

Opremite dom eko uređajima

Zahvaljujući razvoju tehnologije i čovjekove osvještenosti, u ponudi imamo sve više (i financijski prihvatljivijih) eko uređaja. „Zeleni“ uređaji jamče uštedu energije i vode, a kad bi svi u Europi zamijenili svoje stare i neučinkovite uređaje s novima, mogli bismo smanjiti emisiju CO2 za otprilike 20 milijuna. Razmisliti o kupovini jednog takvog jer je i financijski i ekološki isplativo.

Živite zeleno!

Šetajte, vozite bicikl, role ili koristite javni prijevoz, radje nego automobil. Jedite organski uzgojenu i sezonsku hranu. Kupnjom lokalnog sezonskog povrća tijekom jedne godine možemo uštedjeti 59 kg CO2.  Ako ste u prilici, zasadite stablo. Koristite platnene vrećice. Informirajte se o obnovljivim izvorima energije, koji su skuplji, ali dugoročno isplativiji.



Izvor: http://www.alfa-portal.com/zdravlje-2/ekologija/dan-ocuvanja-energije-sto-nam-je-ciniti


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju